O Hrvatskoj

Neki korisni linkovi na kojima možete saznati o prirodnim i kulturnim znamenotistima Republike Hrvatske:

Bliži nacionalni parkovi (cestovna udaljenost):

Bliži parkovi prirode (cestovna udaljenost):

Kulturne znamenitosti Petrove gore (tekstovi sa mrežnih stranica lovačkog doma "Muljava")

Spomenik Vojina Bakića
Prepoznatljivosti Petrove gore svakako doprinosi spomenik podignut na vrhu Velikom Petrovcu. Zahvaljujući izdvojenosti Petrove gore od ostalog gorja spomenik je za vedra vremena uočljiv s velikih udaljenosti pa čak i iz Zagreba od kojega ga dijeli 50 km zračne udaljenosti. Također, s njegov je vrha (544 m) moguć krasan vidik na sve četiri strane svijeta tako da pogled puca na Medvednicu i Zagreb ispod nje, zatim dalje redom počevši sa sjevera dogledaju se Samoborsko gorje, Žumberak, Velika Kapela, Mala Kapela, Lička Plješivica, bosanske planine Grmeč i Kozara te ponovno u Hrvatskoj Zrinska gora.

Ideja o izgradnji spomenika potiče još nakon završetka 2. svjetskog rata pa je 6. svibnja 1946. godine položen kamen temeljac. S izgradnjom se započelo tek nakon 34 godine, sredinom 1980. godine, prema idejnom rješenju autora Vojina Bakića. Otvorenje je bilo 4. listopada 1981. godine.

Spomenikom se željela naglasiti veličina Petrove gore u antifašističkoj borbi na tom području. Zbog toga je visok 37 m, a o njegovoj monumentalnosti govore podaci da je prilikom izgradnje iskopano 65.724 m3 zemlje i kamena, utrošeno 7.700 m3 betona, 1.000 t građevinskog željeza i 4.300 m2 nehrđajućeg čelika. Prema nekim preračunavanjima u njega je utrošeno današnjih 5,5 milijuna eura.

Spomenik je zamišljen kao multifunkcionalna građevina, tj. kao vidikovac s velikim unutarnjim izložbenim muzejskim prostorom. Oko prijemnog trga su sagrađeni prateći prostori (suvenirski prostor, sanitarni čvorovi, prostor za ugostiteljske usluge, upravne prostorije i potrebna infrastruktura - vodovod i drugo). Zapravo, spomenik ni do otvorenja, ni ikad poslije nije bio dovršen. Danas je u devastiranom stanju, a najviše je oštećen otuđenjem ploča od nehrđajućeg čelika. Postoje planovi da se barem zaštiti od daljnje devastacije.

Pavlinski samostan
Na najvišem vrhu Petrove gore, Malom Petrovcu, nalaze se ostaci pavlinskog samostana Sv. Petra. Samostan je osnovan 1303. ili 1304. godine i jedan je od najstarijih pavlinskih samostana u Hrvatskoj. Stradao je 1445. godine kad su ga prvi put spalili Turci. Pavlini su ipak u njemu proveli još jedno stoljeće do konačnog napuštanja 1558. godine, također uzrokovanog turskim napadom. Od tada pavlini borave u samostanu na Kamenskom pokraj Karlovca.

Na ruševinama samostana u 17. stoljeću podignut je krajiški čardak koji je izgubio svoju funkciju prestankom turske opasnosti u 18. stoljeću. U arheološkim istraživanjima samostana 1987. i 1988. godine u njemu je pronađena srebrna rimska fibula, kopča, kakvu su koristili rimski vojnici. Istraživanja su nastavljena 2006. i 2007. godine, a završetak se očekuje 2008. godine kad će se nalazište konzervirati i potpuno urediti za prezentiranje posjetiteljima.

Partizanska bolnica
U šumskom predjelu Pišin gaj nalazi se Centralna partizanska bolnica koja se sastoji od drvenih baraka i zemunica kakve su se koristile u 2. svjetskom ratu za smještaj, liječenje i skrivanje ranjenika. Osim ove bolnice koja nikad nije bila otkrivena za vrijeme trajanja rata postojalo je na Petrovoj gori i okolici još sedam bolnica.

Bolnica je rekonstruirana 1961. godine od drvenih kuća koje su nakon rata vraćene vlasnicima. Kroz bolnicu je od 1942. do 1945. godine prošlo oko 5.000 ranjenika od čega je preko 1.000 umrlo. Bolnica je imala vlastitu pekarnicu, kovačnicu, kožaru, bazen za kupanje, spremište i agregat za struju. Danas je bolnica djelomično devastirana i zahtjeva obnovu.

Poučne staze "Kraljev put" i "Rimski put"
Hrvatske šume su posljednih godina postavile dvije poučne staze u bližoj okolici doma "Muljava". Na stazi "Kraljev put" možete naučiti mnogo o kralju Petru Svačiću i legendama koje se uz njega vežu. Staza "Rimski put" posvećena je antičkom kulturnom naslijeđu Petrove gore, a zanimljivo je da je u poučnu stazu uklopljen i dio stare antičke ceste koja je prolazila kroz Petrovu Goru.

Kraljev grob
Legenda i narodno kazivanje govore da je posljednji hrvatski kralj narodne krvi Petar Svačić, koji je poginuo u bici s Mađarima na Gvozdu u svibnju 1097. godine, pokopan na mjestu poznatom kao "Kraljev grob". Kao dokaz da se povijesna bitka odigrala na ovom području ukazuju imena pojedinih mjesta i naselja u okolici Petrove gore kao što su "Mađarev most", "Dalmatinska varoš", "Petrova poljana", "Grobnik" i "Mađari".

Spomen-obilježje postavili su 15. svibnja 2006. šumari UŠP Karlovac. Uz kamen na kojemu piše tekst ugarskog kroničara Šimun de Keza iz 1285. godine:
"Ovaj (kralj Koloman) poslavši u kraljevstvo Dalmacije vojsku, učinio je da bude ubijen kralj Petar, koji Ugrima izišavši ususret u gorju koje se zove Gvozd, bi svladan u spomenutim gorama i ubijen, zbog toga se ta gora sve do danas na ugarskom nazivlje Petrova gora."

Prirodne znamenitosti Petrove gore
Petrova gora predstavlja jedinstven šumski ekosustav čija je glavna odlika velika stabilnost i trajnost. Ovaj brdski masiv je izuzetno stanište za veliki broj biljnih i životinjskih vrsta.

Pretežni dio šumske vegetacije čini pojas brdskih bukovih šuma, oko 75%. Drugi po važnosti je tip šume hrasta kitnjaka i običnog graba te zajednica hrasta kitnjaka i pitomog kestena. Pored bukve, hrasta kitnjaka, običnog graba i pitomog kestena kao prateće drvenaste vrste javljaju se gorski brijest, javori, obični jasen, klen, divlja trešnja i druge.

Posebnu specifičnost prizemnom sloju daje vrlo veliki broj Ilirskih vrsta koje su endemi sjeverozapadnog Balkana velika mrtva kopriva, volujsko oko, kranjski bijeli bun, kranjska mlječika, mišje uho, mnogolisna režuha i druge.

Optimalan sastav šumskih zajednica, obilje vode i hrane tokom cijele godine, dovoljno livadnih i pašnjačkih površina te relativan mir u šumi stvaraju idealne stanišne uvjete za veliki broj životinjskih vrsta. U Petrovoj gori su u većem broju zastupljene vrste srna i divlja svinja. Od grabljivica tamo obitavaju divlja mačka, jazavac, kuna zlatica, kuna bijelica, lasica i lisica, uz vjevericu, sivog puha te zeca. Predstavnici ptica, su jastreb kokošar, kobac ptičar, škanjac mišar, sova šumska, vrana siva, svraka, šojka kreštalica, fazan, ćuk, divlja grlica i mnoge druge. Posebnost Petrove gore predstavlja veliki broj jestivih gljiva koje se mogu sakupljati tokom čitave godine.

Znamenitosti Karlovca
- na ovom mjestu uskoro ćete moći saznati o mjestima u okolici Karlovca koja vrijedi posjetiti dok ste na Smotri


Privitak: Google-maps satelitski snimak Petrove gore s označenim lokacijama


Pogledaj mapu 9. Smotre Saveza izviđača Hrvatske na većoj karti